ZRELOST DJETETA ZA ŠKOLU

Slika1

 

Nakon kretanja djeteta u vrtić, sljedeći veliki korak, kako za dijete, tako i za roditelje, polazak je djeteta u prvi razred. Kako bi dijete u školi moglo zadovoljiti date zahtjeve, važno je da ono razvije optimalan stupanj razvijenosti različitih fizičkih i psihičkih funkcija koje će mu omogućiti praćenje nastavnih sadržaja i uspješno ovladavanje nastavnim gradivom. Djetetova zrelost povezana je s biološkim razvojem, međutim  na samu zrelost u velikoj mjeri utječe i njegova okolina, odnosno na koji je način i koliko okolina utjecala na oblikovanje djetetovih iskustava i saznanja.

Iako na prvu možemo pomisliti da zrelost za školu podrazumijeva isključivo djetetovu dob, tome nije tako. Pojam zrelosti za školu mnogo je složeniji i kompleksniji. Svako se dijete razvija na drugačiji, sebi svojstven, način te različitim tempom, stoga pri procjeni djetetove zrelosti za školu ne smijemo zanemariti ni jedan aspekt razvoja.

Slika2

 

Kronološka dob svakako je nešto od čega prvo krećemo te su tako sva djeca koja navršavaju šest godina do 31.3. tekuće godine školski obveznici. Kronološka dob, međutim, nije jedini i isključivi kriterij na temelju kojeg se procjenjuje djetetova spremnost za školu. Drugi, još važniji kriterij jest psihofizička zrelost djeteta koja podrazumijeva tjelesnu, intelektualnu, emocionalnu i socijalnu zrelost.

Tjelesna zrelost ukazuje na djetetovo zdravlje. Parametri kao što su visina, težina, indeks tjelesne mase i mišićne snage važni su kako bi dijete moglo podnijeti svakodnevne napore školskog života (put od kuće do škole, nošenje torbe, dugotrajno sjedenje…). Izrazito je važno da dijete ima dobro razvijene osjetne organe, naročito vida i sluha. Tjelesnu zrelost određuje liječnik.

 

Slika3

Intelektualna zrelost ili inteligencija djeteta važna je zbog toga što će većina osnovnih zadataka s kojima će se dijete susresti biti intelektualne prirode. Intelektualna zrelost obuhvaća i dobro razvijen govor koji predstavlja osnovu za razvoj djetetova mišljenja, a osim toga, uvjet je ljudske komunikacije. Dijete ove dobi govori tečno i razgovjetno, prepoznaje glasove u riječi, prepoznaje prvi glas u riječi te spaja glasove u riječi. Dijete koje kreće u prvi razred mora imati razvijenu namjernu pažnju i mogućnost koncentracije. Namjerna pažnja prvašića traje 10-15 minuta, ali sustavnim radom brzo se povećava. Od djeteta se očekuje da ima razvijenu sposobnost logičkog razmišljenja koja podrazumijeva sposobnost uočavanja odnosa i veza između stvari i pojava, a osim toga, važan je i razvoj pamćenja, odnosno djetetova sposobnost zadržavanja informacija. Na početku školovanja dijete mora ovladati grafomotornim vještinama koje imaju veliki utjecaj na savladavanje vještina čitanja i pisanja koje pak su temelj daljnjeg školovanja.

Slika4

Socio-emocionalna zrelost izrazito je bitna kod polaska djeteta u školu. Dijete koje kreće u prvi razred mora razviti određen stupanj emocionalne stabilnosti i samokontrole. Također, dijete ove dobi otvoreno pokazuje svoje emocije, ali ih i pokušava kontrolirati. S obzirom da će u školi dijete biti izloženo vrednovanju i kritikama, izrazito je važno da dijete do polaska u školu može prihvatljivo reagirati te ima razvijenu određenu razinu tolerancije na frustraciju. Socijalno zrelo dijete lako se odvaja od obitelji, samostalno je u obuvanju i oblačenju te je sposobno brinuti se o sebi i svojim stvarima.

Slika5

Prije samog polaska u školu provodi se utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta odnosno procjenjuje se zrelost djeteta za školu. Procjenu zrelosti djeteta za školu donosi stručno povjerenostvo koje čine liječnik - specijalist školske medicine, stručni suradnik škole (pedagog i/ili psiholog i/ili stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila i/ili stručni suradnik logoped), učitelj razredne nastave te učitelj hrvatskog jezika. Povjerenstvo donosi odluku o upisu djeteta u prvi razred, odnosno o prijevremenom upisu ili pak odgodi upisa u prvi razred osnovne škole.

Svaki od navedenih aspekata važan je za dijete i njegovu uspješnost u školi stoga ni jedan od aspekata ne smijemo zanemariti. Potrebno je poticati cjelokupan razvoj djeteta te osigurati djetetu iskustva koja će mu olakšati prijelaz iz vrtića u osnovnu školu.

Slika6

Pedagoginja:

Melita Geci, mag.paed.